Predodžba – (Ne)primjenjivost primijenjene umjetnosti Složeni međuodnosi između usustavljenja čovjekovih aktivnosti i njegova prevladavanja, najjasnije se očituju na polju umjetnosti, napose pak primijenjenih. Iz nekog
više
Zbornik znanstveno-stručnog skupa Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u ZagrebuIlica 85, Zagreb, 5. i 6. lipnja 2014. Nikola Albaneže O vrijednostima umjetničkoga djela SAŽETAK: Razmatranje umjetničkoga
višeOd revolucionarnog potencijala do turističkog zapećka – rasponi recepcije hrvatske naivne umjetnosti Ivan Generalić: djelo, život, vrijeme – Simpozij u povodu 100. godišnjice rođenja, Hlebine,
više
Uvodno o karakteru djela i strukovnoj metodi Prikazati opus slikara u trenutku njegove pune potentnosti, u razdoblju dok traje produkcija za koju će se tek
više
Slika Portret žene s kravatom istraživana je i dokumentirana od 2005. do 2010. U tom je razdoblju obavljeno i pažljivo dokumentirano čišćenje slike. Sastavljeno je Izvješće o konzervatorsko-restauratorskim radovima i tehnološkom istraživanju. Zadatak je bio utvrditi postoji li s pozicije tehnologije slikanja i promjena materijala ikakav argument da je slika krivotvorina.
više
Predanost Željka Brguljana naslijeđem usađenim vrednotama, kao i onima osobno odabranima tijekom odrastanja i sazrijevanja, materijalizirala je opus neobičan i začudan (koji iza naizgledne banalnosti krije slojevite dubine), usamljen i jedinstven (a njegova je izdvojenost zapažena i u specifičnim svjetskim okvirima, stoga i potvrđena sudjelovanjem na prestižnim, specijalističkim izložbama te markirana nagradama), ali nedvojbeno i osobite kakvoće.
više
Okupljene na jednome mjestu, dijeleći isti prostor i uvjete izlaganja, slike stvaraju zajednički skupni dojam. To su oni trenuci prije nego im – kao posjetitelji
više
Prvi susret s novim krapinskim Muzejom neandertalaca jest i bit će, pretpostavljam, svima dobro pamtljiv doživljaj. Za upečatljivost dojma zaslužna je specifična arhitektonskomuzeološka koncepcija i posljedična muzeografska realizacija.
više
Opus Vjekoslava Karasa (1821–1858) – čije se djelo nalazi u samim počecima novijega hrvatskog slikarstva – još je velikim dijelom nepotpunjen. Posljedica je to povijesnih okolnosti u kojima je djelovao, točnije nemara sredine nakon političkoga sloma 1848. da sačuva radove prvoga ilirskoga slikara, čije je pojavljivanje preporodna Hrvatska s oduševljenjem pozdravila.
više
Obrana raskoši akvarelnoga buketa Listajući akvarele Branka Becića – kako mapa slijedi za mapom, deseci papira prelaze u stotine – lako se uvjeriti u visoku
više